Pomicanje sata, taj dvogodišnji fenomen koji nas uvijek iznenadi. Možda mislite da je to navika iz prošlosti koja je izgubila smisao ili cijenite dodatni sat sna koji donosi u jesen (ili vam je žao gubitka jednog sata u proljeće). No jeste li znali da pomicanje sata nije bez posljedica? Od znanstvenih istraživanja do internetskih memeova, ovaj članak istražuje duhovite i manje duhovite učinke promjene sata na naše živote.
Pomicanje sata ima različite učinke na ljude, posebice one s demencijom. Britanska udruga za Alzheimerovu bolest upozorava da pomicanje kazaljki na satu u jesen može dezorijentirati osobe s demencijom jer se moraju prilagoditi na tamnija jutra i promjene u snu1. Ali to nije jedini čudan učinak pomicanja sata.
Biološki utjecaj pomaka sata na našem tijelu nije zanemariv. Naš unutarnji sat, također poznat kao cirkadijalni ritam, vrlo je osjetljiv na promjene svjetla i vremena, što znači da pomicanje sata može utjecati na naše obrasce spavanja, raspoloženje, pa čak i našu sposobnost koncentracije. Kada se sat pomakne, našem tijelu treba neko vrijeme da se prilagodi novom rasporedu. Istraživanja pokazuju da može potrajati od nekoliko dana do tjedan dana da se potpuno prilagodi, ovisno o pojedincu. Neki se ljudi mogu prilagoditi za samo dan ili dva, dok drugima treba više vremena. Zanimljivo je da čak i mala promjena, poput pomicanja sata za jedan sat unaprijed, može izazvati osjećaj jet laga koji se obično povezuje s dugim letovima između vremenskih zona. Tijelu treba vremena da uspostavi ravnotežu i navikne se na nove svjetlosne i vremenske prilike, što je još jedan dokaz koliko su naši biološki satovi snažno povezani s prirodnim okruženjem oko nas.
Kada ćemo 2023. pomaknuti sat
Kada pomičemo sat na 2023. godinu? U nadolazećoj godini kazaljke će se pomaknuti na ljetno računanje vremena zadnje nedjelje u ožujku, odnosno 26. ožujka 2023. Kazaljke će se pomicati noću: kada sat otkuca 2 sata ujutro, pomaknut ćemo ga na 3. :00 ujutro.
Prelazak na zimsko računanje vremena dogodit će se otprilike 7 mjeseci kasnije, 29. listopada 2023. Tada će se sat ponovno pomicati noću, s 3 sata ujutro na 2 sata ujutro.
Istraživanja iz Sveučilište u Kaliforniji, Berkeley, pokazalo je da pomicanje satova u proljeće, kada izgubimo sat vremena sna, može utjecati na naše ponašanje prema drugima. Analiza milijuna dobrotvornih donacija u SAD-u između 2001. i 2016. pokazala je da su donacije značajno pale u tjednu nakon pomicanja sata. Čini se da gubitak sna zbog pomicanja sata smanjuje našu spremnost da pomognemo drugima, bez obzira jesu li nam ljudi bliski ili ne.
Pomicanje sata to je također izvrsna prilika za humor, posebno na internetu. Memovi koji kruže oko pomicanja sata često opisuju našu zbunjenost i frustraciju zbog nagle promjene vremena. Kao što je opisano na jednoj web stranici, pomicanje sata je poput tigra koji nas iznenadi i tjera da preispitamo svoju rutinu. Naravno, internet ima sjajan način da nam izmami osmijeh čak i kada se suočavamo s takvim neočekivanim promjenama.
Štoviše, pomicanje sata također može donijeti neke neobične i zabavne tradicije. Na nekim mjestima ljudi organiziraju posebne događaje ili aktivnosti vezane uz ovu promjenu vremena. Na primjer, u nekim američkim gradovima mjesta poput barova i restorana nude posebne popuste ili promocije u čast pomicanja sata. Ovi događaji stvaraju vezu u zajednici i dodaju dašak humora našem stavu prema pomicanju sata.
Na kraju, pomicanje sata je više od jednostavne promjene vremena. To utječe na naše zdravlje, naše odnose s drugima i naš smisao za humor. Dakle, sljedeći put kada budete trebali pomaknuti sat unaprijed ili unatrag, sjetite se svih čudnih i smiješnih učinaka koje ova tradicija donosi u naš svakodnevni život. Također, možda biste željeli podijeliti smiješne memeove o pomicanju sata na svojim društvenim mrežama kako biste razveselili svoje prijatelje i obitelj!
Zašto još uvijek pomičemo sat, unatoč negativnim posljedicama?!
Pomicanje sata je tradicija koja seže još u vrijeme kada su zemlje tražile načine za smanjenje potrošnje energije, posebice tijekom Prvog i Drugog svjetskog rata. Ideja je bila da pomicanjem kazaljke na satu unaprijed u proljeće i natrag u jesen bolje iskoristimo dnevnu svjetlost, a time i smanjimo potrebu za umjetnim svjetlom i grijanjem. Međutim, mnoga suvremena istraživanja pokazuju da pomicanje sata može imati negativan učinak na naše zdravlje i dobrobit. Ipak, tradicija pomicanja sata i dalje postoji iz nekoliko razloga.
- Energetska učinkovitost: Pomicanje sata ipak može doprinijeti malo smanjenoj potrošnji energije jer bolje iskorištava dnevno svjetlo.
- Produženje dnevnog svjetla: Pomicanje sata u proljeće omogućuje da dani budu duži, što može biti korisno za trgovinu, turizam i druge aktivnosti na otvorenom.
- Povijesna i kulturna tradicija: Pomicanje sata također je dio povijesne i kulturne tradicije u mnogim zemljama, što može otežati odvikavanje od te prakse.
- Prednosti upravljanja i logistike: Uniformno vrijeme u cijeloj zemlji ili regiji može pojednostaviti planiranje i logistiku za tvrtke, vlade i druge organizacije.
- Koordinacija s međunarodnim partnerima: Neke zemlje mogu zadržati pomicanje sata kako bi ostale usklađene s vremenskim zonama i rasporedima međunarodnih partnera.
Međutim, neke zemlje i regije raspravljaju ili su već napustile praksu pomicanja sata jer bi negativni učinci na ljudsko zdravlje i dobrobit mogli nadmašiti potencijalne koristi. Primjerice, Europska unija je 2019. odobrila prijedlog za prestanak pomicanja sata, iako još nije donesena konačna odluka. Također, neka područja poput Arizone u SAD-u već dugo nisu implementirala pomicanje sata. Rasprava o prednostima i nedostacima pomicanja sata vjerojatno će se nastaviti dok društva odvaguju tradicionalne prakse u svjetlu modernih istraživanja i razumijevanja.
