Jeste li se ikada zapitali kako korištenje digitalne tehnologije utječe na vaš mozak? Možda ćete se iznenaditi kada saznate da pretjerana uporaba pametnih uređaja može dovesti do poremećaja koji može utjecati na kognitivne sposobnosti i pamćenje, osobito među mladima. Ovo je digitalna demencija. Mladi ne mogu zamisliti život bez telefona, tableta, društvenih mreža, a niti ne shvaćaju koliko to utječe na njihovo zdravlje!
Baš kao što treniramo svoje tijelo da se osjeća što je moguće bolje, i našem mozgu je potrebna vježba. Najveća prijetnja pamćenju je vrlo brz razvoj tehnologije i digitalizacija, čime se stvara nova vrsta demencije – digitalna demencija!
Digitalna demencija odnosi se na gubitak kognitivnih sposobnosti poput pamćenja, pažnje, koncentracije i sposobnosti rješavanja problema koji mogu biti uzrokovani pretjeranom upotrebom digitalne tehnologije poput računala, pametnih telefona, tableta i drugih elektroničkih uređaja.
Ovaj je pojam izvorno predložen 2012. kako bi se opisali problemi koje može uzrokovati pretjerano korištenje tehnologije kod djece, ali se također koristi za opisivanje problema kod odraslih.
Zadnja posodobitev 2024-11-07 / Partnerske povezave / Vir fotografij: Amazon Product Advertising API
Pretjerana uporaba digitalne tehnologije može dovesti do smanjenja sposobnosti analitičkog mišljenja, društvene interakcije, komunikacije uživo i drugih kognitivnih ponašanja.
Liječnici upozoravaju da pretjerana uporaba elektroničkih uređaja može dovesti do pogoršanja kognitivnih sposobnosti, problema u percepciji informacija i nedostatka kritičkog mišljenja.
Prema neuroznanstveniku i psihijatru prof. Manfred Spitzer smatra da premalo korištenje mozga postupno uništava neuronske veze, što usporava procese koji se odvijaju u mozgu. Iako nam elektronički uređaji olakšavaju život, pretjerana uporaba može imati negativan utjecaj na naše mentalno zdravlje.
Digitalna demencija i druge štetne navike koje usporavaju mozak
Nepravilna prehrana
Dokazano je da česta konzumacija brze hrane i hrane bogate zasićenim masnoćama, šećerom i soli uzrokuje određene kognitivne poremećaje kod ljudi i pogoršanje kratkoročnog pamćenja. To je zato što prehrambene navike utječu na funkcioniranje hipokampusa, područja mozga odgovornog za pamćenje.
Nedostatak sna
Liječnici stalno ponavljaju da je pravilan odmor ključ psihičkog i fizičkog zdravlja. Tijekom sna obnavlja se rad mozga, razvija se njegova sposobnost učenja, neutraliziraju se negativna sjećanja i stabilizira emocionalno stanje. Osim toga, stručnjaci smatraju da je san vrlo važan za očuvanje pamćenja jer se u njegovom nedostatku memorijski krugovi preopterećuju, a sposobnost mozga da percipira i asimilira informacije opada.
Sjedilački način života
Sjedilački način života još je jedan uobičajeni čimbenik koji negativno utječe na pamćenje. Postoji veza između nedovoljne tjelesne aktivnosti i smanjene sposobnosti učenja. Činjenica je da dugotrajni boravak u istom položaju smanjuje dotok krvi u mozak i ograničava dotok kisika i hranjivih tvari potrebnih za njihovo normalno funkcioniranje. Nedostatak tjelesne aktivnosti pogoršava kratkoročno pamćenje osobe i može čak uzrokovati Alzheimerovu bolest.
Posljedice digitalne demencije također mogu biti:
- Problemi s koncentracijom i pažnjom, što može utjecati na produktivnost i učenje.
- Oslabljeno pamćenje i sposobnost zadržavanja informacija, što može ometati svakodnevne aktivnosti kao što su čitanje, pisanje i matematika.
- Smanjena sposobnost razmišljanja i rješavanja problema.
- Pogoršanje društvenih vještina i komunikacije.
- Povećan rizik od problema s mentalnim zdravljem kao što su tjeskoba i depresija.
Osim toga, digitalna demencija može utjecati na kvalitetu života i uzrokovati društvene probleme, jer može dovesti do smanjene društvene interakcije, usamljenosti i izolacije.
